Cilj ovog rada je prikazati razinu stresa odgojno-obrazovnih djelatnika i mogućnostima provođenja slobodnog vremena koje su neposredno povezane s održavanjem osobne homeostaze i načinima ostvarivanja mehanizama nošenja s profesionalno izazovnim situacijama. Danas, kada su pred odgojno-obrazovne djelatnike stavljeni mnogobrojni zadaci suvremenog učenja i poučavanja, neupitno je i povećanje razine stresa te narušavanje mentalnog zdravlja. Vrlo često u razredima postoji veliki broj učenika, a slijedeći trendove inkluzivnog i univerzalnog obrazovanja i velik broj učenika s teškoćama u razvoju i darovitih kojima je potrebna dodatna individualizacija nastavnih sadržaja te prilagodba u skladu s njihovim mogućnostima i potencijalima. S druge pak strane, uloga i zahtjevi roditelja s godinama se mijenjaju te pozitivna suradnja s njima podrazumijeva razvijanje vještina komunikacije kako bi se ostvario željeni partnerski odnos. Nadalje, razvojem digitalnih tehnologija te uvođenjem službenih dokumenata u e-oblik, suvremeni nastavnik primoran je slijediti i unaprjeđivati svoje informacijsko-tehnološke kompetencije kako bi mogao pratiti i izvršavati svoje administrativne poslove vezane za vođenje pedagoške dokumentacije. Iz svih navedenih razloga kreiran je anketni upitnik s ciljem ispitivanja razine stresa i trenutnog stanja mentalnog zdravlja hrvatskih učitelja te aktivnostima slobodnog vremena u kojima sudjeluju, a koje im pomažu u nošenju sa stresom i jačanju obrambenih mehanizama u svakodnevnom radu. U istraživanju su sudjelovali učitelji i nastavnici iz posebnih i redovnih škola s područja Koprivničko-križevačke i Splitske županije. Rezultati istraživanja (autori istraživanja: Luka Femec i Marica Brzica) prikazani su na konferenciji SERH 2024. u sklopu rada Put do očuvanja mentalnog zdravlja u suvremenom obrazovanju.